[spt-posts-ticker]

Hrvatska obilježila međunarodno priznanje i mirnu reintegraciju Podunavlja

U subotu 15. siječnja 2022., u Vukovaru su obilježene 30. godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske te 24. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Povodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske kao neovisne, suverene i demokratske države te 24. obljetnice završetka procesa mirne reintegracije kojom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćeno, dotad okupirano, područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema; kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru odana je počast svim poginulim, stradalim i nestalim civilima te braniteljima.

„Na današnji dan, prije točno 30 godina, počelo je ostvarivanje tisućljetnog hrvatskog sna, Republika Hrvatska postala je međunarodno priznata država, čemu je prethodila povijesna odluka Sabora Republike Hrvatske, koji je jednoglasno donio sudbonosnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ,“ podsjetio je okupljene ministar obrane Mario Banožić.

„Na današnji dan prisjećamo se i 24. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kojom su okupirana područja istočne Hrvatske vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čime je zatvoreno najteže poglavlje naše povijesti,” dodao je ministar.

Uz ministra Banožića, stradalim hrvatskim braniteljima pijetet je odalo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Damirom Dekanićem koji je poručio da se „mora neprestano isticati žrtva koju su brojni branitelji podnijeli kako bi danas živjeli u slobodi i neovisnoj hrvatskoj državi,“ piše Vlada RH.

Podužu poruku javnosti odaslao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji se prisjetio riječi prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana pod čijim je vodstvom i omogućeno osamostaljenje Hrvatske te i mirna reintegracija sedam godina nakon.

„Međunarodno priznanje Republike Hrvatske bio je veliki uspjeh naše diplomacije i naših obrambenih snaga, ujedinjene domovinske i iseljene Hrvatske, ostvarenje našeg vanjskopolitičkog cilja i vjekovnog sna hrvatskoga naroda. Domovinski rat bio je u punom jeku, a gotovo trećina zemlje okupirana. Toga je dana prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman istaknuo da će 15. siječnja 1992. biti zlatnim slovima uklesan u četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda.

Priznavši Hrvatsku, Europa je osvjedočila i sebe u ovom novom dobu demokracije i samoodređenja naroda. Hrvatska, svoja i suverena neće iznevjeriti svoju Europu i slobodan svijet. Ona želi biti njihova zbiljska sastavnica u izgradnji novoga duhovnog obzorja i međunarodnoga poretka mira i suradnje među narodima – poručio je građanima koji su diljem domovine slavili to značajno postignuće.

Međunarodnim priznanjem Hrvatska se nakon punih devet stoljeća vratila u međunarodnu zajednicu kao slobodna i priznata država, i zbog toga taj čin za nas ima posebno povijesno značenje. Bila je to kruna naših diplomatskih nastojanja te ujedno početak novog razdoblja u povijesti hrvatskoga naroda,“ kazao je ministar, prenosi Ministarstvo hrvatskih branitelja.

„Na jubilarnu obljetnicu međunarodnog priznanja RH s posebnom zahvalnošću prisjećamo se svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata, kao i svih naših žrtava kroz turobnu i slavnu prošlost. Hrvatska je danas sigurna zemlja, članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, a uskoro dio Schengenskog prostora i europodručja. Realizirali smo sve naše strateške ciljeve te osnažujemo položaj Hrvatske u EU i NATO-u. Ponosni smo na naša postignuća, poglavito na našu pobjedu u Domovinskom ratu, koji je temelj naše državnosti i ishodište naših vrijednosti koje prenosimo na nove generacije. Sami smo odlučili o svojoj sudbini i zato smo svoji na svome.

Danas se suočavamo s novim izazovima. Kao i u Domovinskom ratu, i ovim smo teškim i zahtjevnim vremenima pokazali međusobnu solidarnost, suradnju i zajedništvo. Pred nama su nove zadaće, ali i nove prilike i mogućnosti. Hrvatski branitelji najbolji su primjer kako se snagom vjere i zajedništva naizgled nemoguće može ostvariti, i kao takvi zauvijek će biti uzor mladim generacijama. Kao što se hrvatska mladost u Domovinskom ratu borila za slobodnu i samostalnu hrvatsku državu, tako se i danas mladi trebaju boriti za uspješnu Hrvatsku. Neka nam ovaj veliki jubilej bude poticaj da se zajedno borimo za bolju i prosperitetniju budućnost naše domovine, na to nas obvezuju i žrtve koje smo podnijeli u stvaranju slobodne Hrvatske, uz poruku našeg prvog predsjednika: Održali smo se u prošlosti, pobijedili u sadašnjosti, naša je i budućnost!,“ zaključio je ministar Medved.

U Vukovar je stiglo i izaslanstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Peđom Grbinom koje je odalo počast kod Križa za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav.

„Pokazalo se da je borba koju je Hrvatska vodila bila ispravna borba, ali isto tako bila je to borba koju su drugi prepoznali. Ovo je, međutim, i trenutak da se, nakon objave katastrofalnih rezultata popisa stanovništva, kaže i da Hrvatska nije uspjela u jednom dijelu – nije uspjela osigurati da se svi građani u zemlji osjećaju dobro i da svi žive na način koji ih ne bi tjerao od kuća, kao i da svi mogu dostojanstveno živjeti od svojega rada. Postoji samo jedna ispravna demografska mjera, a to je voditi državu na ispravan način, osigurati ljudima posao i krov nad glavom, vrtiće za djecu, kvalitetno obrazovanje i, iznad svega, uređenu državu i društvo bez korupcije kao glavnog razloga zašto ljudi bježe iz Hrvatske“, naglasio je Grbin, piše Hina.

Uz Grbina, obilježavanju su nazočili još potpredsjednica SDP-a i Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, politička tajnica SDP-a i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, glavni tajnik SDP-a Vedran Babić, saborski zastupnici Arsen Bauk i Martina Vlašić Iljkić.

Milanović: „Danas ne bismo obilježavali ovu obljetnicu bez hrvatskih branitelja“

Povodom obljetnica hrvatskim građanima se putem društvenih mreža obratio vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH i predsjednik Republike Zoran Milanović.

„Ovom povijesnom odlukom tadašnjih članica Europske zajednice i brojnih drugih država potvrđena je volja hrvatskih građana koji su nekoliko mjeseci prije na referendumu uvjerljivom većinom izabrali put samostalnosti. Iako će međunarodno priznanje Hrvatske biti u potpunosti zaokruženo nekoliko mjeseci kasnije primanjem u Ujedinjene narode, simbolički značaj 15. siječnja s pravom se obilježava kao ključan trenutak afirmacije Hrvatske na međunarodnoj sceni.  Međunarodno priznanje uslijedilo je u vrlo osjetljivom trenutku kada je značajan dio zemlje trpio pod neprijateljskom okupacijom te kada još nije bila izvjesna potpuna pobjeda koja će uslijediti 1995. godine nakon oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske.

U ovom trenutku potrebno je još jednom naglasiti da danas ne bismo obilježavali ovu obljetnicu bez hrvatskih branitelja koji su svojom velikom žrtvom protiv nadmoćnijeg neprijatelja mladoj državi omogućili prostor za diplomatsku borbu na međunarodnoj pozornici koja je u konačnici rezultirala međunarodnim priznanjem. Danas se i s posebnim pijetetom prisjećamo svih poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, ratnih vojnih invalida, civilnih žrtava rata i obitelji koje su u ratu izgubile svoje najbliže. Hrvatska im je trajno zahvalna.

Važnu ulogu u međunarodnom priznanju imala je i sinergija aktivnosti politike i diplomacije koja je dala entuzijastičku i profesionalnu potporu ostvarivanju ovog povijesnog cilja. Na današnji dan prisjećamo se i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada je Hrvatska, šest godina nakon međunarodnog priznanja, imala napokon potpunu kontrolu cijelog svojeg teritorija i svojih granica,“ napisao je predsjednik Milanović u Facebook objavi.

Više o osamostaljenju RH 1991. g. i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja 1998. g. možete pročitati ovdje.

Obljetnica pogibije predstavnika promatračke misije EZ-a

Isto tako, istoga dana kod kapele u Podrutama, odana je počast poginulim predstavnicima promatračke misije Europske zajednice koji su poginuli 7. siječnja 1992.

„Izabrali smo ovo mjesto kako bismo se prisjetili onog gnjusnog, barbarskog čina koji se dogodio kad je MIG-21 JNA srušio helikoptere promatrača misije Europske zajednice, u pokušaju da se i na taj način zaustavi međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Vjerujem da hrvatski građani danas razumiju što je prije 30 godina značila velika vizija koju mi danas svi možemo uživati,” izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak za Hinu.

Uz europarlamentarku Glavak, na komemoraciji su prisustvovali varaždinski župan Anđelko Stričak i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Održano predavanje „Jedina i vječna Hrvatska: Državotvorna puka iz XX. stoljeća“

Dodajmo da je povodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja RH u Prokulturi – Kući jezika i kulture održano predavanje „Jedina i vječna Hrvatska: Državotvorna puka iz XX. stoljeća“ povjesničara i publicista dr. sc. Tihomira Rajčića, naveli su organizatori na svojim službenim stranicama. Na predavanju se govorilo o uspostavi hrvatske državnosti i Franji Tuđmanu kao tvorcu moderne Hrvatske.

„Tuđmanova politička krilatica ‘Jedina i vječna Hrvatska’ je ključna za razmišljanje o Hrvatskoj i njenoj budućnosti. Tuđmanovo nasljeđe živi i danas u Izvorišnim osnovama Hrvatskog ustava koje precizno propisuju okvir nacionalnog povijesnog narativa kojeg imaju svi narodi koji drže do sebe i kojeg Hrvati tek moraju stvoriti. Država je i kuća i dom, a narod bez države je beskućnik,“ poručio je tom prigodom dr. sc. Rajčić, piše Hina.

 

Autor: Mario Macan

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.